Izazovi digitalne transformacije – 1. dio

Da je digitalizacija nužna, to je danas svakom poduzetniku apsolutno jasno. No, uz pitanja što je digitalna transformacija i kako ju provesti,  često se postavlja pitanje tko pokreće digitalnu transformaciju. Ukoliko je to IT, odmah postajemo skeptični, ako je prodaja, ili neki drugi odjel, opet smo skeptični. Ukoliko želite uspješan projekt digitalizacije treba zatvoriti krug, nije važno od koga je inicijativa došla niti tko je nositelj projekta, važno je da su svi dio toga procesa i da su svi uključeni od samog početka. Suradnja unutar organizacije te multifunkcionalni timovi najučinkovitiji su način razvoja digitalnog poslovanja, tehnološke i kulturološke transformacije. 

Kako odgovoriti na promijenjene navike kupaca?

Ponekad se čini da je glavni pokretač digitalizacije zapravo kupac. Kupci su danas dobro informirani, znaju sve o uslugama, samo žele potvrdu da je njihovo mišljenje ispravno.  Kako se promjene potrošačkih navika osjećaju u poslovanju i što treba napraviti da biste odgovorili na promijenjene navike kupaca? O tome smo nedavno razgovarali na našem okruglom stolu održanom u sklopu FrodX Executive Summita u Zagrebu sa zanimljivim sugovornicima s velikim iskustvom u digitalnoj transformaciji: Tomislavom Ćurićem iz Iskon Interneta, Mišom Živićem iz Leanpaya i Petrom Wagner iz Mladinske knjige.

Kako bi kompanije uspješno poslovale u digitalnoj ekonomiji, digitalizaciju moraju prihvatiti kao Change Management Project. Moraju poslovati drugačije; postati agilne, otvorene za nove ideje i nove perspektive, ukratko moraju biti spremne za velike promjene. Digitalna transformacija mijenja organizaciju iznutra ali i prema van. Prema istraživanjima 35% vodećih tvrtki smatra da im digitalna transformacija pomaže zadovoljiti potrebe klijenata, dok 40% njih smatra da im pomaže poboljšati operativnu učinkovitost. Svi sudionici okruglog stola složili su se kako je bitno predviđati, pratiti i odgovarati na potrebe svojih klijenata kako se one mijenjaju i razvijaju, a to donosi izazove i povremene probleme.

“Kao telekom industrija fokusirani smo na tzv. smart shoppere. Pokušavamo privući korisnike kroz aplikacije i želimo sve svoje usluge prebaciti na digitalne kanale”, istaknuo je Ćurić. Kod nas je uvijek korisnik prioritet, a drugo se rješava u pozadini. Prešli smo na agilno vođenje projekata i to nam se pokazalo kao velika pobjeda u posljednje dvije godine”, rekao je Ćurić.

 

Petra Wagner je istaknula je da se sve mijenja, kupci se mijenjaju, stoga u Mladinskoj knjizi razvijaju projekte koji prate njihove navike. „Radimo transformaciju modela, idemo u digitalnu transformaciju sadržaja, otvaramo nove kanale, radimo na engagement platformi. Svojim kupcima omogućili smo da čitaju ili slušaju knjigu u nekom drugom, digitalnom kanalu. Projekti digitalizacije traju, implementiraju se, a neke stvari kao npr. marketing engagement već radimo. Ukratko, radi se o tome da jedan veliki, stari sustav sa svojom organizacijskom kulturom trebamo ubrzati.

 

Iza navika postoje i potrebe kupaca

Za razliku od tradicionalne Mladinske knjige, koja posluje od 1945. godine, kod fintech tvrtke Leanpay osnovane 2017. godine situacija je drugačija; nije kupac taj koji pokreće promjenu odnosno digitalizaciju, već je promjene na tržištu donio inovativni poslovni model. Miša Živić iz Leanpaya smatra da “postoje određene navike kupaca i kompanije se tome moraju prilagoditi. No, iza navika postoje i potrebe kupaca. Tehnološke kompanije ponudile su način da zadovolje potrebu kupaca na bolji, efikasniji način, što mijenja njihove navike. Sada sve ostale industrije to moraju pratiti. Mi mijenjamo potrošačke navike.“

 

 

Živić smatra da je broj jedan naći product fit. “Nitko to ne može napraviti odjednom nego su potrebne brojne iteracije. Ne može se napraviti inovacija pomoću ankete, ljudi samo znaju da žele nešto što su vidjeli ili iskusili. Bez iteracija i pogrešaka nema inovacije”, smatra Živić, dok je Petra Wagner mišljenja da treba istovremeno razvijati iskustvo kupca i efikasnost.

Ljudi i poslovni model donose promjene

Digitalizacija ne obuhvaća samo tehnološke, već i kulturološke promjene u organizaciji. Svi sugovornici su se složili u tome da digitalizacija nije projekt koji ima svoj kraj, već se radi o kontinuiranom procesu tijekom kojeg će se dogoditi i mnogi neuspjeli projekti. Komentirajući sposobnost prilagođavanja organizacije na promjene, Ćurić je rekao kako kultura promjene mora biti konstantna, ne može se s njom ići dvije godine pa onda stati. “Ona dugoročno donosi benefite. Važno je digitalizaciju raditi s pravim partnerom, koji će biti uz tebe i razumjeti te”, rekao je Ćurić.

Tehnologija nikad nije bila niti može biti stvar komparativne prednosti. “Ono što mijenja stvar su ljudi i poslovni model. Digitalizacija je evolutivna kategorija, ona se događa i ne možemo je zaustaviti, možemo se samo prilagoditi. Prepoznavanje mora krenuti sa samog vrha, što je problem kod velikih korporacija, jer je tu puno prilagođavanja i puno rizika”, zaključio je Živić.